Hrvatska je 2007. godine ratificirala Arhušku konvenciju i time se opredijelila za sudjelovanje javnosti u pitanjima relevantnim za okoliš. Zakonska prilagodba zaključena je uvođenjem Zakona o zaštiti prirode i donošenjem posebnih propisa za odobravanje projekata, procjena utjecaja na okoliš i strateške procjene okoliša. Prvi izvještaj o provedbi Konvencije Hrvatska je objavila u svibnju 2009. U njemu se u detalje predstavljaju napori koje je Hrvatska poduzela kako bi se ove odredbe uključile u hrvatsko zakonodavstvo te koje su aktivnosti poduzete kako bi se osigurala podrška organizacijama civilnog društva1. Primjena odredbi u praksi je kao i prije nedosljedna. Nevladine organizacije (NVO) izvještavaju o nepravilnostima pri objavljivanju postupaka i o pro forma sudjelovanju, kod kojega se za mišljenje pita samo one kod kojih je u prošlosti uočen visok mobilizacijski potencijal i koje odlikuje visok stupanj profesionalnosti. Tako je i na području Karlovca. Izrada koncepta za odlaganje otpada za ovo područje provedena je 2008. bez sudjelovanja javnosti a prijedlog lokacije za planirani pogon za preradu otpada NVO-i su kritizirali kao nedovoljno transparentno. Karlovačka županija odabrana je kao područje za ovaj projekt zato što su lokalni NVO-i blisko surađivali spravnicom Zelene akcije, Željkom Leljak Gracin, po pitanjima Arhuške konvencije i izrazili su potrebu za organiziranjem treninga na ovu temu. Tekući spor oko pogona za preradu otpada na Babinoj Gori pokazao se kao konkretan povod za to. Početkom ožujka javnost će sudjelovati u procjeni utjecaja na okoliš. U sljedećih nekoliko dana objavit će se studija utjecaja na okoliš za predloženi objekt. Javnost će tako dobiti priliku da se očituje o ovoj studiji. Projekt je s njemačke strane vodila Franziska Sperfeld s Nezavisnog instituta za pitanja zaštite okoliša (UfU). Projekt je proveden u suradnji s hrvatskom organizacijom Zelena akcija, gdje je projekt vodila Željka Leljak Gracin.